Demencija

Demencija je zajednički naziv za niz simptoma koji se javljaju kada mozak oslabi zbog bolesti. Posledice bolesti demencije mogu biti: otežano pamćenje, planiranje i otežano komuniciranje. Svi ljudi s vremena na vrijeme doživljavaju da im oslabi pamćenje, ili da im je teško znati kako se postaviti u nekoj situaciji. Medjutim pomenuti problemi u vezi sa bolesću demencije uticaće na samostalnost u svakodnevnom životu.

Znaci demencije:

Najviše osoba sa demencijom postaje zaboravno, i teško im je sjetiti se imena, kao i voditi računa o dogovorima. Iako su ranije imali dobru sposobnost izražavanja, sada im je potrebna pomoć oko nalaženja riječi, a ako su ranije imali dobar osjećaj za prostor, sada im je potrebna pomoć oko orijentacije. U nekim slučajevima, bolesna osoba može promijeniti ličnost, nemati želju ili imati probleme u vezi da bude zajedno sa drugim osobama. Demencija često utiče i na sposobnost osobe da se sama snalazi u svakodnevnici, kao npr. da se bavi novčanim pitanjima, sprema hranu, nabavlja namirnice itd.

Alchajmerova bolest je najčešći uzrok demencije i prema većini istraživača čini više od polovine ovih oboljenja. Uzrok se uglavnom ne zna, ali postoje lekovi i mere koji mogu da ublaže tegobe bolesnika.

Kako počinje Alchajmer?

U tipičnim slučajevima Alchajmerova bolest počinje sa smetnjama pamćenja, teškoćama nalaženja reči ili izmenama raspoloženja. Posle najmanje šest meseci uočavaju se problemi za razliku od obične zaboravnosti koja se ne pogoršava.

Sa napredovanjem bolesti mogu da se razviju i drugi problemi:

  • – Stalno zaboravljanje skorašnjih događaja, sastanaka, imena i lica kao i teškoće da razumeju šta je rečeno.
  • – Postaju konfuzni u rukovanju sa novcem, vožnji automobila ili upotrebi kućnih aparata.
  • – Nastaju izmene ličnosti, prestaju da brinu za osobe iz neposredne okoline, postaju razdražljivi ili ravnodušni.
  • – Mogu da se jave promene raspoloženja sa plačljivošću, postaju sumnjičavi, misle da ih neko potkrada ili želi da im naudi.
  • – U kasnijoj fazi bolesti mogu da postanu uznemireni, ustaju noću, spremaju se da idu negde, odlutaju i izgube se ili se stalno šetaju u istom prostoru. Vremenom gube                   normalne inhibicije, skidaju se pred drugim ljudima, ponašaju se agresivno ili ispoljavaju druge promene ponašanja.
  • – U završnoj fazi demencije bolesnici su vezani za postelju, gubi se normalna komunikacija, ne kontrolišu više mokrenje i stolicu. Ličnost može da se u toj meri promeni da           bliske osobe imaju utisak kao da se radi o stranoj osobi.

Moždani udar je prestanak funkcionisanja određenih grupa moždanih ćelija koji nastaje usled nedostatka hranljivih materija i kiseonika. Nedostatak hranljivih materija se javlja kao posledica poremećaja krvotoka usled začepljenja krvnih sudova ili usled njihovog prskanja i izliva krvi u moždano tkivo ili moždane ovojnice.

Kako moždane ćelije ne poseduju rezerve hranljivih materija dolazi do njihovog propadanja što se klinički manifestuje ispadom onih funkcija za čije su izvršenje one odgovorne.

Ovo se manifestuje u vidu oduzetosti pojedinih delova tela, poremećajem govora, ispadom pojedinih vrsta osećaja, smetnjama u koordinaciji pokreta i hoda ili pak raznim psihičkim ispadima ili poremećajima svesti, a u skoro 33% slučajeva dolazi do smrtnog ishoda.

Po procentu smrtnosti moždani udar se nalazi na 3 mestu, odmah posle bolesti srca i svih formi karcinoma. Svake godine se registruje oko 20.000 novih bolesnika od svih formi moždanog udara. Posledice moždanog udara čine najveću i najtežu grupu invalidnosti.

Ove osobe su, u najvećoj meri, u direktnoj zavisnosti od okoline u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba. Ovo je utoliko važnije jer je činjenica da se ljudski vek produžuje, a dokazano je da se posle 55 godine života rizik za pojavu moždanog udara udvostručuje za svaku narednu deceniju života.

Međutim, moždani udar se javlja u sve mlađoj populaciji (po raznim statistikama 28% su mlađi od 65 godina). Iz navedenih podataka se i vidi značaj ranog uočavanja znakova moždanog udara, a sve u cilju smanjenja smrtnosti i sprečavanja pojave invaliditeta.

Spektar delovanja našeg preparata:

  • – Prevencija od demencije
  • -Prevencija od Alchajmereove
  • Za poboljšanje cirkulacije i pamćenja
  • – Normalnoj cirkulaciji krvi u mozgu
  • – Održanju normalne memorije kod starijih osoba
  • – Veći fokus kod mladjih osoba
  • – Normalnom mentalnom zdravlju
  • Normalnim kognitivnim funkcijama i performansama
  • – Normalnoj mentalnoj aktivnosti
  • – Za normalne psihološke funkcije, pravilno funkcionisanje nervnog i imunog sistema
sr_RSСрпски језик